Da li ste znali da nije svaki papir prikladan za štampanje? Kvalitet štampe, naime, ne zavisi samo od kapaciteta i kvaliteta štampača, već i od kvaliteta papira. Papir uopšteno delimo na dve grupe unutar kojih razlikujemo papir koji je više ili manje prikladan za pojedinačne vrste štampe. Pročitajte kako izgleda papir koji je prikladan za štampanje.

Istina je, nije svaki papir prikladan za štampanje. Kao što smo već napomenuli u uvodu, papir delimo u dve grupe: prva je prikladna za štampanje fotografija, a druga za štampanje tekstova, odnosno za uobičajenu upotrebu. Dalje takođe možemo da ga podelimo po strukturnim i fizičko-hemijskim karakteristikama, mehaničkoj otpornosti, karakteristikama površine i optičkim karakteristikama. Proverite kako ove karakteristike mogu da utiču na kvalitet papira i time na kvalitet štampe.

Šta utiče na kvalitet papira?
Papir je veoma kompleksan materijal, zato njegove površinske i strukturne karakteristike zavise od niza uslova i procesa. U njih spadaju celokupni sastav sirovina, tehnološki uslovi izrade i površinsko oplemenjavanje, kao i postupci presovanja i dorade. Ovi uslovi i procesi, naime, utiču na sposobnost primanja i emitovanja vlage iz okruženja, na promenu električnih karakteristika papira i upijanje štamparske boje.

U našem odeljenju za razvoj objasnili su nam da na kvalitet papira, odnosno kvalitet štampe utiču:
– veličina, vrsta i obrada vlakana celuloze
– obrada kaše od celuloze,
– odnos između punjenja i celuloze,
– hemijske primese za punjenja,
– površinska obrada (hemijska i mehanička),
– mašine na kojima se papir izrađuje itd.

Bolji papir, bolje štampanje
Danas većinu vrsta papira izrađujemo od celuloznih vlakana koja se proizvode od drveta, a u manjoj meri od vlakana jednogodišnjih biljaka (npr. stabla banane). Upravo kvalitet i vrsta celuloznih vlakana su od ključne važnosti za karakteristike papira, jer utiču na postupak izrade zapisa na različitim uređajima.

Prilikom štampanja se naročito vidi kvalitet papira. Otisak će se zato razlikovati po: oštrini, prelivanju, intenzivnosti crne boje i prozornosti papira.

„Korišćenjem jeftinijeg papira nastaju tzv. „mikroskopska oštećenja”. Pokazuju se povećanim habanjem nekih delova uređaja, mogućem pogoršanom kvalitetu otiska, smanjenom pouzdanošću rada uređaja, povećanjem troškova održavanja i čak smanjenjem životnog veka uređaja”, objašnjavaju kolege iz odeljenja za razvoj.

Najprikladniji papir za štampanje
Prilikom izbora najprikladnijeg papira za štampanje treba obratiti pažnju na tri karakteristike: sastav, težinu i belinu. Kod sastava u većini slučajeva uvažavamo činjenicu da je što je glađi, papir i prikladniji za štampanje. Hrapavi i grubi papiri, naime, nisu prikladni za štampanje.

Težina papira nam dosta govori o kvalitetu, jer načelno važi da teži papir daje bolje rezultate štampanja. Pri štampanju fotografija najbolje rezultate ćete dostići ako izaberete teži papir (150 – 200 g ili više).

Da li ste ikada primetili da nisu svi papiri podjednako beli? Belina nam govori o kvalitetu papira, pri čemu je visokokvalitetan papir belji. Merimo je skalom od 1 do 100, zato za bolji kancelarijski papir izaberite vrednost koja se kreće oko 96.

Kvalitet štampanja ne zavisi, dakle, samo od kapaciteta vašeg uređaja. Pre nego što izaberete papir, dobro proverite njegove karakteristike koje utiču na kvalitet otiska. Želimo vam uspešno štampanje!

Izvori: Marjeta Černič, Institut za celulozu i papir Ljubljana, Uticaj papira i tehnika štampanja na postojanje dokumenta i odeljenje za razvoj i usluge na Optiprintu